Ambiciozne tvrtke srednje veličine koje su prihvatile ESG principe (okolišno, društveno i korporativno upravljanje) ostvarile su financijsku korist, no sada su zabrinute zbog novog vala regulativa koje će ih prisiliti da jamče za održivost svake karike u svojim globalnim opskrbnim lancima.
Gotovo polovica (46,5 %) poduzeća obuhvaćenih istraživanjem mreže Moore Global već je implementirala sveobuhvatne prakse upravljanja kako bi zadovoljila strože kriterije nadzora. Ipak, prisutna je zabrinutost zbog vanjskih rizika, poput poremećaja u opskrbnim lancima i kibernetičkih napada, koji bi mogli ugroziti njihove napore u usklađivanju s novim pravilima.
Ovi nalazi proizlaze iz dugoročnog istraživačkog projekta koji je provela mreža Moore Global, prateći evoluciju ESG pitanja – tri stupa koja tvrtke svih veličina sada moraju imati na umu prilikom planiranja budućnosti.
„Ovo je jedna od najopsežnijih studija o stavovima ambicioznih srednjih tvrtki prema ESG-u, upravljanju rizicima i korporativnom upravljanju”, kaže Anton Collela, izvršni direktor Moore Globala. „Ona pokazuje da se održivost preselila iz dvorana za sastanke kao popularna uzrečica u samu srž poslovanja.”
Studiju je provela organizacija Centre for Economic and Business Research (Cebr), a ona odražava promjene u stavovima gotovo 4.000 poslovnih lidera iz 12 ključnih gospodarstava.
Novi regulatorni okvir i izazovi usklađivanja
Tijekom tri godine istraživanja, održivost i ESG postali su prioritet investitora, banaka, regulatora i kupaca. Sada se pojavljuje novi regulatorni okvir koji će povećati dubinsku analizu (due diligence) i zahtijevati od tvrtki reviziju njihovih aktivnosti.
Ključne promjene uključuju:
- CSRD (EU): Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti zahtijeva od tvrtki izvještavanje o utjecaju njihovih aktivnosti na okoliš i društvo.
- ISSB: Međunarodni odbor za standarde održivosti radi na uspostavljanju globalne osnove standarda objavljivanja podataka o održivosti.
- SAD (Federal Acquisition Regulation): Predložene promjene koje bi zahtijevale od saveznih ugovaratelja objavu emisija stakleničkih plinova i klimatskih rizika.
Istraživanje otkriva da je samo 55 % poduzeća potpuno uvjereno u svoju upućenost u nadolazeće regulatorne promjene. Kao glavni razlozi sumnje navode se:
- Složenost zahtjeva (39 %)
- Nedostatak jasnih informacija ili smjernica (38 %)
- Ograničeni unutarnji resursi ili stručnost (36 %)
Ekonomska korist naspram birokracije
Iako se birokracija često smatra kočnicom rasta, istraživanje pokazuje da su oni koji su prihvatili novi sustav ostvarili financijske koristi. Čak 63 % donositelja odluka izjavilo je da su prethodne regulatorne promjene pozitivno utjecale na financije njihovih organizacija, dok 57 % njih očekuje pozitivan utjecaj i od nadolazećih pravila.
Ipak, optimizam nije svugdje isti. Dok su gospodarstva u razvoju (poput UAE-a, Brazila i Južne Afrike) vrlo pozitivna, taj stav dijeli manje od polovice ispitanika u razvijenijim gospodarstvima koja su se već morala prilagoditi brojnim promjenama.
Opskrbni lanci i kibernetička sigurnost
Jedna od najdalekosežnijih odredbi je obveza dokazivanja održivosti cijelog opskrbnog lanca. Oko 45 % donositelja odluka izjavilo je da poremećaji u opskrbnim lancima predstavljaju veći rizik danas nego prije pet godina. Više od polovice tvrtki očekuje češće provođenje revizija opskrbnog lanca u budućnosti.
Također, rizik od kibernetičkih napada iznimno brine lidere srednjih tvrtki. Oko 85 % tvrtki strahuje da bi kibernetički napadi mogli imati negativne financijske posljedice na njihove organizacije, a više od polovice (55 %) vjeruje da su ti napadi danas veći rizik nego prije pet godina.
Zaključak
Jasno je da je nova poslovna stvarnost za srednje tvrtke bitno drugačija nego u danima prije pandemije. Međutim, oni koji su se prilagodili promjenama postigli su dobre rezultate i u mnogim su slučajevima danas održiviji nego ikada prije.